DA LI JE NUKLEARNA ENERGIJA PRESUDNA ZA POSTIZANJE NULTE EMISIJE UGLJENIKA?

Proizvodnja nuklearne energije može da igra ključnu ulogu i pomogne svetu da postigne neto-nultu emisiju ugljenika do sredine ovog veka, posebno u zemljama sa malim resursima vetra, zključci su novog istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Energy od autora Lei Duana i Kena Kaldeire sa Karnegijevog odseka za globalnu ekologiju.

Emisije ugljenika i nulta emisija

Ljudska aktivnost izbacuje produkte ugljenika u atmosferu i pravi zagađenje, utiče na globalni ciklus ugljenika i izaziva zagrevanje, kao i izmenjene obrasce padavina. Prema Međuvladinom panelu za klimatske promene, da bi se minimizirali katastrofalni klimatski uticaji, važno je da čovečanstvo radi na održavanju globalnog srednjeg povećanja temperature ispod 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijske nivoe. Da bi se postigao ovaj cilj, na Međuvladinom panelu je rečeno da će emisije ugljenika iz celog energetskog sistema morati da dostignu neto-nulu do sredine ovog veka.

„Obnovljivi izvori energije poput vetra i sunca su odlični za smanjenje emisije ugljenika. Međutim, vetar i sunce imaju prirodne varijacije u njihovoj dostupnosti iz dana u dan, kao i u različitim geografskim regionima, a to stvara komplikacije za smanjenje ukupnih emisija“, rekao je Duan.

Potrebna je alternativa suncu i vetru

Danas se praznine u energiji vetra i sunca mogu nadoknaditi proizvodnjom električne energije iz prirodnog gasa. Međutim, u sistemu električne energije sa nultom emisijom potreban je drugi način da se obezbedi električna energija – kada sunce ne sija, a vetar ne duva.

Prethodne studije su pokazale da se smanjenje 80 procenata emisije ugljenika može postići povećanjem instalacija za prikupljanje energije vetra i sunca. Međutim, jaz između ponude i potražnje stvoren zbog varijabilnosti prirodnih resursa bi zahtevao značajne infrastrukturne promene, masovna proširenja kapaciteta skladištenja i prenosa energije, kao i infrastrukture za proizvodnju energije, kako bi se postiglo stopostotno smanjenje emisija ugljenika.

„Da bismo izvršili poslednjih 10 ili 20 procenata dekarbonizacije, potrebno je da imamo više alata, a ne samo vetar i sunce“, objasnio je Kaldeira.

Korist nuklearki u energetskom miksu

Da bi procenili mogućnost nuklearne energije da zadovolji ovu potrebu, Duan i Kaldeira, zajedno sa Robertom Petroskijem iz kompanije TerraPower LLC i Lovel Vudom iz kompanije Gates Ventures LLC, istražili su vetar i solarne resurse u 42 zemlje. Informacije su koristili za procenu sposobnosti nuklearne energije da obezbedi jeftinu energiju i mogućnost zamene prirodnog gasa kao rezervnog izvora energije. Njihova analiza se fokusirala na identifikaciju zemalja koje bi imale koristi od nuklearne energije kao opcije za svoj energetski miks.

Otkrili su da u zemljama poput SAD, koje imaju odgovarajuće geografske i klimatske uslove za generisanje dovoljno energije vetra, nuklearna energija neće biti neophodna, sve dok ne budu trebale da se prevaziđu poslednje prepreke dekarbonizacije. Ali, u zemljama sa lošijim resursima vetra, kao što je Brazil, strateško korišćenje nuklearne energije omogićilo bi bržu tranziciju ka energiji bez ugljenika.

„Pouzdana proizvodnja energije koju obezbeđuje nuklearna energija ima veliku potencijalnu vrednost u električnoj mreži za većinu nacija. Mesta sa lošim resursima vetra mogu da imaju koristi od nuklearne energije na putu ka nultim emisijama. Na mestima sa veoma dobrim resursima vetra bilo bi potrebno samo da se otarase poslednjih tragova emisija ugljenika“, zaključio je Duan.

Razmatran najjeftiniji način za eliminaciju emisije ugljen-dioksida

„Naša analiza je razmatrala najjeftiniji način da se eliminišu emisije ugljen-dioksida, uzimajući u obzir trenutne cene. Otkrili smo da je nuklearna energija po trenutnoj ceni najjeftiniji način da se skoro svuda eliminišu emisije ugljenika iz električnog sistema. Međutim, kada bi tehnologije skladištenja energije postale jeftinije, onda bi vetar i solarna energija, potencijalno, mogli da budu najjeftiniji put do neto-nule“, rekao je Caldeira.

E2 portal (Science Daily)