USVOJEN PREDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE

Ako računamo i velike hidroelektrane, u Srbiji 27% proizvodnje struje čine obnovljivi izvori energije, ali kad izuzmemo velike hidroelektrane, biomasa, geotermalna energija, solarna energija, čine svega 4 do 5%. Upravo ovakvu sliku trebalo bi da promeni novi Zakon o obnovljivim izvorima energije, čiji je predlog juče usvojen.

Vlada Srbije juče je usvojila predloge četiri zakona: Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima, Zakona o energetici, Zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i Zakona o obnovljivim izvorima energije.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović ranije je izjavila je da je cilj Srbije da do 2040. godine najmanje 40% energije dolazi iz obnovljivih izvora.

– Usvajanje zakona o OIE je važan dan u energetskoj tranziciji Srbije i prelasku na čiste tehnologije. Verujemo da će republicki parlament ubrzo potvrditi zakon i da će nova regulativa stupiti na snagu. Ovaj zakon otvara put ka novom investicionom ciklusu i izgradnji novih projekata iz svih oblasti OIE. U narednim godinama očekujemo nove zelene megavate, pa i gigavate na mreži. Važnije od svega je sto zakon trasira OIE kao javni interes za Srbiju, sto je važno za zaštitu životne sredine i zdravlje građana – rekla je Danijela Isailović, menadžer Udruženja Održivi izvori energije Srbije.

Prvi put, novim zakonom se garantuje stabilnost podsticajnih mera, a uvode se tržišne premije koje će proizvođače iz OIE izložiti uticaju tržišta i konkurenciji. To će dovesti do manjih troškova za građane i privredu u odnosu na troškove postojećeg sistema podsticaja zasnovanog na fid-in tarifama.

– Fid-in tarife znače da koliko god da proizvedete, država vam plati pošto stavite tu energiju na mrežu. Umesto toga, biće uvedene aukcije koje danas svuda u svetu postoje, a znači da će postojati konkurencija i između onih koji proizvode energiju iz obnovljivih izvora energije – rekla je Mihajlovićeva.

Kao prednost aukcija navodi se pad cene električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, jer niže cene dovode do manje naknade koje plaćaju građani i privreda.

Takođe, ovaj zakon prvi put uvodi da domaćinstva i industrija mogu da postanu kupci-proizvođači (RES-self consumers), a građani mogu da formiraju zajednicu obnovljivih izvora energije. Domaćinstva i industrija mogu da instaliraju na svoje objekte OIE i da je koriste za snabdevanje sopstvene potrošnje, a da višak energije isporuče u mrežu ili uskladište radi kasnijeg korišćenja.

Ono što je, takođe, novitet u zakonima jeste formiranje velikog fonda za energetsku efikasnost. Kako je ranije najavljeno Uprava za energetsku efikasnost biće formirana najkasnije do juna i imaće ove godine na raspolaganju fond od oko 15 mil EUR namenjenih za povećanje energetske efikasnosti domaćinstava u Srbiji.

– Želimo da se okrenemo pre svega domaćinstvima, ne samo javnim zgradama, velikim zgradima gde može svakako da se uradi mnogo da bi se povećala energetska efikasnost. U proseku se u Srbiji „baci“ oko 40% električne i toplotne energije zbog toga što domaćinstva nemaju dobra vrata, prozore i izolaciju zidova. Država kroz taj fond želi da postavi kao nacionalni cilj i nacionalnu politiku broj jedan pokušaj da smanjimo trošenje energije – kaže Mihajlovićeva.

Novim zakonom stvoreni su uslovi i za korišćenje i podsticanje inovacionih tehnologija koje koriste obnovljive izvore energije, među kojima je i obnovljivi vodonik, koji se može koristiti u oblasti toplotne energije, saobraćaja i prirodnog gasa.

Zakonom je napravljen prostor za potpunu digitalizaciju svih procedura u Ministarstvu rudarstva i energetike.

– Neće više biti toga da se dostavljaju dokumenta, da se traže istražna prava, dozvole i rešenja, sve će biti elektronski, kao što postoji elektronska građevinska dozvola. Prilagodićemo se i svim evropskim direktivama kojima se do sada nismo prilagodili – navela je Mihajlovićeva.

Prvi put se uvodi javni tender za izbor strateškog partnera koji omogućava Srbiji da privuče nove i dodatne investicije u oblasti obnovljivih izvora energije

Zakonom se izričito obavezuju povlašćeni proizvođači da poštuju propise vodoprivrede i životne sredine sa propisanim nadzorom inspekcije za životnu sredinu i vodnih inspektora da li te propise poštuju. Za status povlašćenog proizvođača traži se vodna dozvola kod hidroelektrana, a kod elektrana na biorazgradivi otpad integrisana dozvola, odnosno dozvola za upravljanje otpadom i upotrebu otpada.

Energetski subjekti koji obavljaju delatnost proizvodnje, distribucije i snabdevanja kupaca toplotnom energijom mogu da steknu podsticajne mere ako koriste toplotne pumpe i obnovljive izvore energije (solarnu energiju, geotermalnu, biomasu, itd.)

Snabdevači gorivom dužni su da obezbede da udeo obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije u saobraćaju bude u skladu sa obavezom koju utvrđuje Vlada.

E2 portal   (eKapija)