RAST U PROIZVODNJI OBNOVLJIVE ENERGIJE

U zemljama jugoistočne i istočne Evrope, Kavkaza i u centralne Azije je od 2018. godine zabeležen nezapamćen rast u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, navodi se u izveštaju Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) objavljenom 14. septembra.

Zemlje u ovim regionima međutim i dalje dosta zavise od malog broja izvoznika energije, pre svega Rusije.

U izveštaju se ističe i da proizvodnju energije iz obnovljivih izvora podriva ruska invazija na Ukrajinu i njen efekat prelivanja na susedne zemlje, s obzirom da je Ukrajina bila regionalni lider u investicijama u solarne i vetroparkove.

Izveštaj o stanju obnovljivih energija za 2022. koji u zajedno pripremili UNECE i Mreža obnovljivih izvora energije za 21. vek (REN21) obuhvata 17 zemalja – Albaniju, Jermeniju, Azerbejdžan, Belorusiju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kazahstan, Kosovo, Kirgiziju, Moldaviju, Crnu Goru, Severnu Makedoniju, Rusiju, Srbiju, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajinu i Uzbekistan.

U periodu između 2017. i 2021. te zemlje su zajedno doprinele sa 21 gigavat (GW) kapaciteta od ukupno instaliranih 106 GW kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, navodi se u saopštenju UNECE i REN21.

Ukrajina je instalirala najveći broj fotonaponskih elektrana i vetroelektrana tokom ovog perioda, sa kapacitetom od 8.3 GW, a prate je Kazahstan (3.7GW) i Rusija (3.5GW).

Međutim, zbog invazije Rusije na Ukrajinu, približno 90% instaliranih ukrajinskih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz vetra i 30% instaliranih kapaciteta za proizvodnju solarne energije ostalo je van pogona od juna 2022.

„To je uticalo na gotovo četvrtinu ukupnih kapaciteta vetra i petinu ukupnih solarnih kapaciteta u regionu s obzirom na to da je Ukrajina poslednjih godina bila lider kada su u pitanju ulaganja u instalacije sistema za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora“, navodi se u saopštenju.

Brži razvoj i primenu obnovljivih izvora energije ometaju velike subvencije za fosilna goriva i veštački niske tarife za energiju zasnovanu na fosilnim izvorima i nuklearnoj energiji.

„Uprkos revolucionarnom napretku u oblasti obnovljivih izvora energije, zemlje u fokusu i dalje u velikoj meri zavise of fosilnih goriva i oslanjaju se na ograničeni broj izvoznika energije, prvenstveno Rusiju“, navodi se u saopštenju.

Prema izveštaju, čak 13 zemalja u velikoj meri zavise of uvoza električne energije, pri čemu četiri zemlje – Jermenija, Belorusija, Gruzija i Moldavija – uvoze više od 70% ukupne primarne energije za snabdevanje.

Izvršna direktorka REN21 Rana Adib izjavila je da su za rast obnovljive energije u regionu tokom 2021. uglavnom bile zaslužne povoljne politike i  cena tehnologija obnovljivih izvora energije.

„Sada je energetska sigurnost apsolutno u prvom planu. Sada više nego ikada udaljavanje od fosilnih goriva od vitalnog je značaja za ovaj region“, poručila je Adib.

Izvršna sekretarka UNECE Olga Algajerova istakla je da zemlje moraju odmah da udvostruče napore u vezi sa primenom obnovljivih izvora energije kako bi se postigao globalni cilj nulte emisije ugljen dioksida i okončala zavisnost od fosilnih goriva.

„Povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije ključno je za jačanje energetske sigurnosti i pristupačnosti u svetlu energetskih i finansijskih izazova nastalih nakon izbijanja sukoba u Ukrajini“, kazala je Algajerova.

U saopštenju se navodi da uprkos značajnom rastu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, njihov potencijal u drugim sektorima ostaje neiskorišćen.

Tako je udeo obnovljivih izvora energije gotovo nepromenjen u sektorima građevine, saobraćaja i industrije, koji beleže najveću potrošnju energije u regionu.

U dokumentu se ukazuje i na sporu pa primenu postojećih politika o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti i relativno skromna ulaganja u poređenju sa svetskim trendovima rasta.

Tokom 2016. ulaganja u obnovljive izvore energije u regionu pala su na 2.7 milijarde dolara pre nego što su se 2018. vratila na nivo iz 2013. godine kada su iznosila 7.2 milijarde dolara, što je tada predstavljalo 2.2% od ukupnih svetskih ulaganja. Poređenja radi, Evropska unija je 2018. godine uložila 56.5 milijardi dolara.

E2 portal (Beta)