U SRBIJI GORIVO SKUPLJE NEGO U AUSTRIJI

Srbija je u vrhu po cenama naftnih derivata u regionu, a razlog za takvu anomaliju delom se krije i u akcizama i drugim dažbinama koje uzima država, koje su najvidljivije kod dizela, pa od litra ovog goriva koji košta oko 162,13 dinara u budžet ide nešto više od 89 dinara odnosno 55,2 posto.

Slična situacija je i kod benzina i TNG gasa, što dovodi do toga da su cene nekih naftnih derivata, pre svega dizela, na srpskim pumpama veće i od nekih država u okruženju, uključujući i one u Evropskoj uniji, jer pored akciza u cenu litra benzina ulazi i naknada za obavezne rezerve, te naknada za markiranje i monitoring, za energetsku efikasnost ali i PDV.

Drugim rečima, u zavisnosti od vrste naftnih derivata, u ceni više od 50% čine državna zahvatanja.

Upravo zbog toga Udruženje naftnih kompanija Srbije (UNKS) uputilo je Ministarstvu finansija predlog o izmeni akcizne politike oporezivanja goriva o kome će se tek detaljnije razgovarati.

Dok do razgovora ne dođe, u Srbiji će, prema podacima sajta GlobalPetrol Prices, od 20. septembra, samo Grci i Hrvati iz bližeg okruženja plaćati skuplje dizel.

Naime, u Srbiji litar ovog derivata košta 1,383 EUR dok je Grčkoj 1,403, a u Hrvatskoj 1,404 EUR. Sve druge države iz našeg susedstva imaju niže cene uključujući i Sloveniju, Rumuniju, Bugarsku, Severnu Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, ali i Mađarsku i Austriju.

Situacija je nešto bolja kod benzina, odnosno tu nismo u samom vrhu po ceni u regionu jer skuplje od nas litar plaćaju Albanci, Crnogorci, Hrvati, Grci Ipak, Austrijanci, Mađari, Rumuni, Bugari, Makedonci, državljani BiH, Slovenci i ovaj derivat plaćaju jeftinije od nas.

Da li će se to desiti nakon što Ministarstvo finansija razmotri predlog UNKS-a o izmeni načina oporezivanja goriva za sada je neizvesno ali ono što je izvesno to je da dosadašnja politika treba da se preispita i uskladi sa direktivama EU u ovoj oblasti.

To misli i Tomislav Mićović, generalni sekretar UNKS-a koji za Blic Biznis ne želi još da otkriva u kom pravcu idu pregovori sa Ministarsvom finansija.

– Ono što mogu da kažem to je da akciznu politiku treba menjati, jer osim većih prihoda u budžet, velike fiskalne i parafisklalne obaveze, proizvode i ozbiljne negativne efekte, pre svega za privredu. Snižavanje akciza bi omogućilo rasterećenje domaće privrede i njenu veću konkurentnost – navodi Mićović.

Sličan stav ima i Goran Radosavljević iz Nacionalnog naftnog komiteta Srbije koji navodi da mnoge od zemalja regiona imaju značajno nižu akcizu na gorivo ali i druga zahvatanja od nas, što im daje prostor da mogu u maloprodaji da budu jeftinije.

– Ovo nije prva inicijativa koja je pokrenuta, bilo ih je i ranije. Ne znam kako će se okončati ali znam da u odnosu na zemlje u našem neposrednom okruženju, pre svega kada je u pitanju dizel, koji učestvuje u 60% potrošnje i pokreće ekonomiju, imamo najveće ukupne dažbine. Dažbine ne benzin su nešto ispod evropskog proseka i na trećem su mestu u odnosu na zemlje u okruženju – navodi Radosavljević za Blic Biznis.

Kako navodi, takva situacija nije dobra jer u tom slučaju nismo konkurentni, pa smo došli u situaciju da pored naših građana u pograničnim područjima, gorivo u drugim državama toče i oni koji su u tranzitu, što ranije nije bio slučaj. Ipak, ako se neke dažbine ukinu, moraće verovatno da se na drugi način nadoknade. Ugalj je mnogo veći zagađivač nego što su naftni derivati pa možda bi se moglo razmišljati da se on oporezuje, navodi Radosavljević.

Što se tiče dažbina na tečni naftni gas, po visini, držimo neslavno prvo mesto i to u Evropi.

Inače, Ministarstvo finansija je najavilo da će razmatrati predlog UNKSa za smanjenja dažbina na derivate nafte, što bi značilo da, ako se nađe adekvatno rešenje, gorivo na pumpama bi moglo da bude jeftinije.

E2 portal   (Blic)