DA LI JE BOLJA FLAŠIRANA ILI VODA IZ SLAVINE

Rezultati studije ukazuju da je flaširana voda mnogo lošija za planetu od vode iz slavine. U poređenju sa scenarijem u kom svi piju vodu iz česme, scenario u kome svi piju flaširanu vodu imao je 1.400 puta veći uticaj na ekosisteme i koštao je 3.500 puta više u smislu iskorištavanja resursa. Razlog što je flaširana voda toliko opasna za životnu sredinu se svodi na izradu samih boca.

Da li je bolje za vaše zdravlje i okolinu da pijete vodu iz plastične boce ili iz slavine?

Nedavna studija objavljena u Science of the Total Environment ima odgovor na ovo pitanje. Barem u španskom gradu Barseloni. Utvrđeno je da je ekološki danak flaširane vode 1.400 do 3.500 puta veći od one iz slavine. Pijenje samo vode iz slavine oduzelo bi u proseku samo dva sata života stanovnika.

„Naši zaključci ukazuju na to da dobit u smislu održivosti, ostvarena konzumiranjem vode iz javnih izvora u odnosu na flaširanu vodu, daleko premašuje dobit koju konzumiranje flaširane vode u Barseloni ima na ljudsko zdravlje”, napisali su autori studije.

Priča o dve procene

Studija je značajna po tome što je to „prvi pokušaj” da se integrišu dva tipa procene zdravstvenih i ekoloških uticaja, koji ima izbor vode za piće, rekla je koautorka studije i istraživač na postdoktoratu sa Tehničkog univerziteta u Kataloniji, Mariana Garfi, za EcoWatch.

Prva je procena uticaja na zdravlje (HIA).

„HIA pruža okvir i postupak za procenu uticaja intervencije na odabrano zdravstveno pitanje životne sredine, za definisanu populaciju”, objasnila je Garfi.

U ovom slučaju, istraživači su razmatrali rizik od izloženosti trihalometanu (THM), nusproduktu procesa dezinfekcije vode, koji je prisutan u vodi iz slavine. THM se dovodi u vezu sa rakom bešike. Zatim su izračunali godine izgubljenog života, godine provedene sa invaliditetom i godine života provedene na prilagođavanju invalidnosti, zasnovane na ovoj izloženosti.

Druga procena je procena životnog ciklusa (LCA), koja prepoznaje uticaje proizvoda na životnu sredinu, od proizvodnje do odlaganja. U ovom slučaju, istraživači su se fokusirali na materijale i energiju koji se koriste i nastali otpad.

Četiri scenarija

Zatim su koristili ove procene za razmatranje četiri scenarija uticaja na zdravlje i životnu sredinu:

  • Trenutni obrasci vode za piće u Barseloni.
  • Šta bi se dogodilo ako bi svi prešli na vodu iz slavine.
  • Šta bi se dogodilo ako bi svi prešli na flaširanu vodu.
  • Šta bi se dogodilo ako bi svi prešli na filtriranu vodu iz slavine.

Istraživači su se usredsredili na Barselonu, jer su tamo bili smešteni i imali su dostupne podatke. Barselona ima slične nivoe THM-a i navike u potrošnji flaširane vode kao u drugim zemljama u Evropi, što je čini korisnom za poređenje.

Šteta po životnu sredinu

Rezultati ukazuju da je flaširana voda mnogo gora za planetu od vode iz slavine. Od 2016. godine flaširana voda je bila primarni izvor vode za piće za 60 posto stanovništva Barselone. Trenutno stanje košta planetu oko 50 miliona dolara, mereno u iskorišćavanju resursa i 0,852 vrste godišnje. Ukoliko bi svi u Barseloni prešli na flaširanu vodu, ovi troškovi bi skočili na 83,9 miliona dolara i 1,43 vrste godišnje. Međutim, u scenariju u kojem bi svi pili samo vodu iz slavine ili filtriranu vodu iz slavine, ekološki troškovi bi bili zanemarljivi. U poređenju sa scenarijem u kom svi piju vodu iz česme, scenario potpuno flaširane vode imao je 1.400 puta veći uticaj na ekosisteme i koštao je 3.500 puta više u smislu iskorištavanja resursa.

Uticaj na zdravlje građana

Scenario sa potpuno flaširanom vodom imao bi blagu prednost samo po pitanju zdravlja stanovnika Barselone.

Trenutno se, posmatrano za ceo grad, oko 93,9 godina života izgubi zbog konzumiranja vode iz slavine. U scenariju „samo” vode iz slavine, ovo bi skočilo na ukupno 309 godina. To je jednako dva sata izgubljenog života po osobi.

A Ako bi se grad prebacivao isključivo na filtriranu vodu to bi palo na 35,6 izgubljenih godina. Ukoliko bi svi pili flaširanu vodu, palo bi čak na samo 2,2 izgubljene godine.

Međutim, zdravstveni izgledi su se promenili kada su istraživači razmotrili kako bi proizvodnja flaširane vode uticala na ljude koji žive van Barselone.

„Procenjuje se da će proizvodnja flaširane vode za zadovoljavanje potreba vode za piće stanovništva Barselone rezultirati sa 625 DALY-a (životnih godina prilagođenih invaliditetu) godišnje u globalnom stanovništvu”, napisali su autori studije.

Ovaj teret bi se smanjio na 0,5 DALY-a ako bi se konzumirala samo voda iz česme ili filtrirana voda iz slavine.

Boce ekološki problem

Razlog što je flaširana voda toliko skupa za životnu sredinu se svodi na izradu samih boca.

„Zaista, sirovine i energija potrebni za proizvodnju boca imaju najveći uticaj pri upotrebi flaširane vode”, rekla je Garfi napominjući da uticaj ambalaže čini čak 90 posto.

Ovaj resursno intenzivan proizvodni proces pogoršava nekoliko ekoloških problema, uključujući klimatsku krizu, zakišeljavanje okeana i zagađenje nutrijentima.

Iako je ova studija otkrila manje uticaja u vidu plastičnog otpada, navike pijenja u Barseloni već štete okolnim plažama i obali. Cesar Sančez, direktor za komunikacije organizacije za reciklažu Retoma je rekao da plastične boce svih vrsta čine 80 posto zapremine i 35 posto težine smeća prikupljenog sa gradskih plaža. Dalje od obale, na moru, na svakom kvadratnom kilometru duž obale pluta čak devet miliona komada otpada.

„Osim toga, kroz svoje lično iskustvo, tokom plovidbe sa ribarima u toj oblasti, imao sam priliku da se uverim u ovu situaciju. Ribari kažu da već žive u 2050. godini, jer sada iz mora izvlače više otpada nego ribe”, kaže Sančez.

Sledeći koraci?

Sančhez i Garfi su se složili da bi grad Barcelona trebao preduzeti korake za promociju vode iz slavine umesto flaširane vode.

Na nivou grada, Garfi je rekla da bi Barselona mogla promovisati vodu iz slavine putem kampanja informisanja javnosti. Takođe bi grad trebao da preduzme korake za poboljšanje kvaliteta vode iz slavine i spreči zagađenje lokalnih izvora vode. Sančez je predložio postavljanje više javnih česmi i nametanje obaveze barovima i restoranima da nude kupcima besplatnu vodu iz slavine.

Pojedinačni potrošači, takođe, imaju važnu ulogu.

„Budite svesni uticaja koje izaziva upotreba flaširane vode i pokušajte da pronađete drugo rešenje. Može da se upotrebi kućni filter za poboljšanje ukusa vode iz slavine”, savetuje Garfi.

Konačno, kako bi rešio pitanje otpada, Sanchez je preporučio šemu odlaganja boca.

„U svim zemljama sa depozitnim sistemom za povrat ambalaže (deposit return system) u Evropi, više od 90% ambalaže za piće se ponovo koristi ili reciklira, pa je to najefikasniji alat za okončanje problema sa bacanjem otpada”, rekao je Sanchez.

E2 portal   (EcoWatch)