DA LI SOLARNA ENERGIJA MOŽE DA SMANJI TROŠKOVE U POLJOPRIVREDI

U izveštaju Međunarodne agencije za energetiku – IEA stoji da se u 2022. godini očekuje rekordno povećanje kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije. To je nastavak trenda iz prethodne godine. Politika vlada koje sve više nastoje da iskoriste obnovljive izvore za energetsku sigurnost i ostvarivanje klimatskih ciljeva zaslužna je za ovaj rast. Očekuje se da novi kapaciteti obnovljivih izvora porastu za preko 300 GW što je dvostruko više nego pre pet godina.
U tom slučaju, kako izveštava sajt Agroportal, globalni kapacitet za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ove godine povećaće se za 320 GW. To bi moglo da podmiri skoro celokupnu potražnju za strujom u Nemačkoj. Podaci govore da bi ovogodišnji rast bio za 8% veći od prošlogodišnjeg, inače rekordnog, kada je svetski kapacitet obnovljivih izvora energije proširen za novih 295 GW.

Najveću ulogu u rastu imaće solarni paneli, čak 60%, slede izvori koji koriste energiju vetra i vode, očekuju u IEA. Ključne zemlje za predviđeni porast kapaciteta u ovoj godini su Kina, članice Evropske unije i delovi Latinske Amerike. Obnovljivi izvori pokazuju svoje prednosti kada se govori o energetskoj bezbednosti u vremenima previranja na tržištu ali i u ispunjavanju klimatskih ciljeva. Zbog toga nailaze na sve veću podršku vlada.

Ali, u izveštaj Međunarodne agencije za energetiku je i upozorenje da bi globalni rast zelene energije mogao da izgubi zamah već sledeće godine zbog rasta cena prevoza i sirovina. Troškovi izgradnje solarnih i vetroelektrana mogli bi postati veći u odnosu na nivoe pre pandemije i predviđa se da će tako ostati tokom 2022. i 2023. godine. Ipak, cene prirodnog gasa i drugih fosilnih goriva rastu mnogo brže tako da oni ostaju cenovno konkurentni.

Za što širu upotrebu solarne energije u poljoprivredi zalaže se i FAO
Svetska organizacija za hranu FAO zalaže se za što širu upotrebu obnovljive energije u poljoprivredi, posebno solarne. Smatra je vrlo korisnim alatom za razvoj siromašnih ruralnih zajednica u kratkom vremenu. Ova organizacija poručuje da bi promocija projekata koji solarnu tehnologiju približavaju ruralnim područjima trebala biti državna politika zbog prednosti koje nudi na individualnom i nivou zajednice.

Pored upotrebe u staklenicima fotonaponski solarni paneli bi značajno uštedeli energiju i povećali proizvodnju. Individualna gazdinstva u raznim regionima sveta ne mogu samostalno priuštiti ove vrste tehnologije i zbog toga im je potrebna državna pomoć. Pružanje podrške stanovnicima ruralnih područja u pristupu solarnoj tehnologiji može im pomoći da poboljšaju ekonomsku i socijalnu situaciju uz promociju i razvoj lokalnih aktivnosti, poručuju iz Svetske organizacije za hranu.

Proizvodnja zelene energije ekološki je prihvatljiva
Kako je za Agroportal rekla predsednica Nacionalne asocijacije za biomasu Serbio Nataša Rubežić, tu se ne misli samo na žetvene i šumske ostatke već se misli i na preradu komunalnog otpada i korišćenje svih resursa koji su nam na raspolaganju za proizvodnju energije.

– Mi ne treba da koristimo zelenu energiju zato što samo sada pristupili, potpisali, prihvatili i usvojili Zelenu agendu već zato što smatramo da zatvaranje jednog kruga proizvodnje energije za sopstvene potrebe predstavlja najvažniji cilj svake države jer ona na taj način povećava stepen svoje nezavisnosti – navela je Rubežić.

Ona smatra da se ovome ne poklanja dovoljno pažnje. Ali, objedinjavanjem proizvodnje zelene energije i ekologije, kako kaže, dobija se pravi rezultat.

– Od biomase u svim njenim segmentima, može da se proizvodi ne samo elektična energija, već i prirodni gas – kaže Rubežićeva i podseća na činjenicu da sada nemamo Fid-in tarife, odnosno predviđene podsticajne otkupne cene po proizvedenom kWh iz obnovljivih izvora energije koje su usklađene sa tehnologijom koja se primenjuje i koje Vlada Republike Srbije propisuje na određeni vremenski period kako bi podstakla investitore i smanjila rizik investicije.

Ukazuje i da u budućem periodu akcenat treba staviti na proizvodnju biogasa iz biljnih agro i šumskih ostataka. 

Zakon o energetici podrazumeva obaveznost distributivne mreže gasa da prihvati, kao što je to slučaj kod prihvatanja struje u elekto mrežu, zeleni biogas. Ako se u obzir uzme konkretna situacija sa energentima u svetu, ovo može biti prioritetno pitanje jer imamo jako mnogo neiskorišćenih resursa iz kojih sebi možemo da proizvedemo 30% potreba za gasom.
– Kada govorimo o solarnoj energiji možemo reći da imamo dva puta razvoja. Jedan je proizvodnja kroz solarne elektrane koje se podižu na devastiranim zemljištima koja u ovom momentu nemaju nikakvu funkciju. Ukoliko se postavljanjem solarnih panela na ovakvim zemljištima ne remete prirodna staništa, svakako ih treba iskoristiti za ove namene – naglasila je ona.

E2 portal (Agroportal)