ENERGIJA I ĐUBRIVO UMESTO BACANJA HRANE I SPALJIVANJA

U Srbiji se samo jedan procenat biološkog otpada sakuplja i prerađuje. Program Ujedinjenih nacija i Ministarstvo zaštite životne sredine, uz finansijsku podršku Švedske, uputili su javni poziv za sufinansiranje inovativnih rešenja za upravljanje biorazgradivim otpadom.
Od ostataka iz prehrambene industrije, restorana, samoposluga i domaćinstava, uz zeleni otpad iz bašta i parkova, godišnje se u Srbiji sakupi oko 900.000 tona biorazgradivog otpada.

Oko 70 odsto tog otpada završi na deponijama i od njega se stvara metan koji uzrokuje požare i zagađenje vazduha. Žetveni ostaci na njivama koji bi mogli da se iskoriste, spaljuju se. Godišnje se baci 250.000 tona hrane.

„Postoje tri načina da se koristi otpad od hrane. Jedan je kompostiranje, proizvodimo đubrivo koje može da unapredi kvalitet zemljišta, drugo je za proizvodnju čiste obnovljive energije. Treći način jeste da se hrana iz supermarketa i sa pijace koja je i dalje ispravna za upotrebu, distribuira narodnim kuhinjama“, kaže Fransin Pikap, stalna predstavnica UNDP u Srbiji.

Švedska ulaže pola miliona evra da pomogne u zbrinjavanju biološkog otpada.
„Šta se dešava sa otpadom pijace iz drugih izvora biološkog otpada i kako se može čak i zaraditi na korišćenju tog otpada? Možda kao gorivo, možda kao nešto drugo od značaja za privredu i za radna mesta. Ovo će otvoriti jedno novo poglavlje u srpskoj privredi i daće nova radna mesta“, rekao je Jan Lundin, ambasador Švedske u Srbiji.

Zbog neiskorišćenosti biootpada, Srbija gubi 50 miliona evra godišnje. Do kraja godine očekuje se Strategija upravljanja otpadom do 2025. godine.

„Srbija teži da u narednim godinama dostigne te ciljeve Evropske unije kada je u pitanju reciklaža otpada. Taj neki srednjoročni cilj je da se do 2035. godine postigne 65 posto reciklaže otpada i takođe da se do 2035. manje od deset posto otpada odlaže na deponije“, izjavila je Biljana Filipović Đušić, pomoćnica ministra zaštite životne sredine za međunarodnu saradnju i evropske integracije.

Da bi organski otpad postao resurs neophodno je urediti sistem odvojenog sakupljanja, kao što se to na primer radi u skandinavskim zemljama.

Oslo ima 650 hiljada stanovnika i najveći broj njih reciklira. Ostaci hrane iz celog grada dospevaju u ovaj pogon za preradu hrane u biogas, a biogas kao pogon za vozila koristi i gradska uprava.

E2 portal   (RTS)