GRAĐANI SRBIJE SAGLASNI DA JE JEDNOKRATNA PLASTIKA ŠTETNA

Gotovo svi građani Srbije, njih 99,7%, u potpunosti ili delimično se slažu da je upotreba jednokratne plastike problematična po životnu sredinu i zdravlje ljudi, pokazalo je istraživanja Centra za unapređenje životne sredine o stavovima i navikama građana u vezi sa jednokratnom plastikom.

Građani kao delotvorno rešenje u borbi sa jednokratnom plastikom vide uvođenje depozitnog sistema uz novčanu naknadu, oporezivanje plastike koja ne može da se reciklira ili ponovo upotrebi i oštriju kaznenu politiku za subjekte i pojedince koji ne poštuju zakone u ovoj oblasti, pokazalo je istraživanje predstavljeno 30. avgusta, a koje je sprovedeno u junu među 1.014 građana Srbije.

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta „Plastična civilizacija“, koji sprovodi Centar za unapređenje životne sredine, u okviru projekta Beogradske otvorene škole „Zeleni inkubator“, uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije „Fridrih Ebert“.

Oko 82% ispitanika za najproblematičniju vrstu jednokratne plastike smatra plastične kese „tregerice“ i PET flaše, zatim slede plastične kutije za namirnice na meru (32,35%).

Istraživanje je pokazalo i da je nivo informisanosti ispitanika o štetnom uticaju plastike na zadovoljavajućem nivou.

Više od polovine ispitanika je navelo, da je mikroplastika, koja ulazi u lanac ishrane svih živih bića, najveći problem povezan sa korišćenjem plastike, dok više od 40 procenata smatra da je to dug period razgradnje.

Samo 0,30% anketiranih građana Srbije misli da plastika nije ekološki problem.

Međutim, istraživanje pokazuje da su građani slabo informisani o tome koji se tipovi plastike mogu reciklirati.

Tek svaki četvrti ispitanik je upoznat sa tim da se ne mogu reciklirati svi tipovi plastike, pokazalo je istraživanje.

Ocenjen je kao i zabrinjavajući nedostatak poverenja u postojeće sisteme za odlaganje plastike za reciklažu koji negativno utiče na motivaciju građana – više od 60% ispitanika navelo je da bi redovno odvajali plastični otpad za reciklažu kada bi bili sigurni da se otpad zaista reciklira.

Skoro 95% ispitanika se u potpunosti ili delimično izjasnilo da im nije problem da koriste alternativu plastičnim kesama, dok oko 45% njih je potvrdilo da uvek nosi ceger kada krene u kupovinu.

Međutim, skoro devet od deset građana, koji ceger ne nose uvek, prijavilo je i da „redovno“ zaboravi da ponese ceger sa sobom u kupovinu, te da bi ga  nosili kada bi ih neko podsećao (53,41%) i kada bi poskupele plastične kese u radnji (23,84%).

Upitani šta rade sa plastičnim kesama koje im ostanu nakon kupovine, tri četvrtine ispitanika je reklo da je ponovo upotrebi za nešto drugo – najčešće kao kesu za đubre, ponovo je upotrebe za kupovinu (42,11%), dok je u đubre baca (15,88%), a skoro 10 procenata je navelo da je odvoji i odloži u kantu za plastični otpad, iako u Srbiji praksa odvojenog sakupljanja i reciklaže plastičnih kesa još ne postoji.

Istraživanje je pokazalo i da gotovo 95% građana u potpunosti ili delimično podržava uvođenje depozitnog sistema i smatra da ga poželjnim rešenjem za smanjenje količina PET ambalaže.

Uvođenje depozita za PET ambalažu je u potpunosti prihvatljivo za sve starosne kategorije, a najveća je u starosnoj kategoriji od 35 do 39 godina sa podrškom od skoro 98%.

Na pitanje o novčanoj visini depozita, više od trećine ispitanika je reklo da bi iznos trebao da bude veći od 10 dinara, dok svaki peti građanin smatra da je poželjan iznos između šest i osam dinara.

Iz Centra za unapređenje životne sredine su naveli da se iz istraživanje može zaključiti da građani Srbije imaju solidan nivo svesti o štetnosti jednokratne plastike u širem smislu, ali da je neophodno raditi na daljem informisanju i obrazovanju javnosti kako bi se nastavilo sa izgradnjom društva koje aktivno učestvuje u borbi protiv jednokratne plastike.

Smatraju i da je na državnim organima i donosiocima odluka da čuju njihov glas građana i odlučno sprovedu uvođenje, primenu i redovnu kontrolu poštovanja propisa koji širom sveta postaju standard za upravljanje jednokratnom plastikom.

Takođe, neophodna je stalna promocija života sa što manje jednokratne plastike i racionalna upotreba proizvoda od alternativnih materijala.

Naglasili su i da je važno povratiti poverenje u sistem primarne selekcije, reciklaže i upravljanja otpadom kroz dalje stvaranje i omogućavanje infrastrukture za odlaganje otpada, ali i efikasnije i transparentnije poslovanje svih aktera u lancu upravljanja otpadom u Srbiji.

E2 portal (Beta)