PASIVNA KUĆA U JAPANU

Pasivna kuća Kevina Mejersona u Japanu, već dugi niz godina drži prvo mesto među energetski efikasnim kućama. U razgovoru sa njim, saznali smo mnogo toga o njenoj izgradnji i karakteristikama.

U Japanu je ime Kevin Majerson sinonim za pasivnu kuću. Pre 30 godina se iz Amerike doselio u Japan i vlasnik je sertifikovane energetski efikasne kuće.

Šta odvaja vašu pasivnu kuću od ostalih pasivnih kuća u Japanu?
Istraživači sa Univerziteta u Tokiju su sproveli studiju zasnovanu na trogodišnjim podacima i došli do toga da je moj dom prvenstveno energetski pozitivan. Drugim rečima, moja kuća proizvodi više energije nego što je potroši. Dalje, prema japanskoj Eko- karti, naša kuća je do sada energetski najefikasnija u Japanu, ali ima i novih sagrađenih kuća, koje se približavaju vrhu liste.

Šta može da dovede do pada na listi?
Jednostavno, nove kuće su još efikasnije.

Koliko dugo živite u vašoj kući?
Moja supruga, psi i ja, živimo u ovoj kući od 2012.godine i planiramo da ovde nastavimo život i dalje. Jednom kada živite u pasivnoj kući, više nikada to ne želite da promenite.

Šta je najveća prednost života u pasivnoj kući?
Iznad svih energetski efikasnih benefita, tu je komfor. Imamo dvospratnu kuću sa krovnim prozorom, velika prozore okrenute ka jugu, peć na drva i podno grejanje. Zimi, trošimo paket drva na svakih nekoliko dana (daleko manje od naših suseda), a podno grejanje uključujemo do 4 puta godišnje – u suštini, da se uverimo da radi. Ako je napolju 0 stepeni, u kući će biti 15. 14 je bilo najhladnije što smo imali, i to kada je napolju bilo -15 stepeni. U većini japanskih kuća je mnogo hladnije zimi, gotovo ista temperatura je unutra kao i napolju, a samo jedna prostorija se greje i ona bude upotrebljiva.

Cela naša kuća je upotrebljiva tokom cele godine, nikada nema razlike u temperaturi u ostalim prostorijama, čak i kada su spoljašnje temperature ekstremne. Najveća temperaturna razlika u mojoj kući je bila 3 stepena, i to između prizemlja i potkrovlja, koji je inače mnogo topliji deo u svakoj standardnoj kući.

Da li biste sagradili još jednu pasivnu kuću?
Naravno, ako bih imao priliku. Nivo komfora je izuzetno visok, i teško bih mogao da živim u zgradi nakon života u pasivnoj kući.

Da li su pasivne kuće mnogo skuplje za izgradnju od standardnih?
Gradnja pasivne kuće je za oko 15% skuplja, ali već od prvog meseca, troškovi održavanja kuće i računi su mnogo niži.

Kako se pasivne kuće uklapaju u japanske energetske standarde?
Japan trenutno nema standarde energetske efikasnosti, ali bi trebalo da ih uspostavi tokom ove godine. Ipak će i dalje biti slabiji u odnosu na Evropu. Prosečan životni vek kuće u Japanu je oko 35 godina. Grade se kuće „za jednokratnu upotrebu“, što je dobro za građevinsku industriju, ali nije dobro za životnu sredinu. Osim toga, Japan ima šansu da izgradi nove, energetski efikasne kuće u narednih 4-5 decenija.

Da li pasivna kuća može da pobedi pametnu kuću?
Nisam siguran, pošto nisam svestan formalnog standarda „pametnih kuća“. Pasivna kuća je formalni međunarodni standard zasnovan na konkretnim faktorima efikasnosti.

Šta je sa zemljotresima?
Pasivne kuće, poput drugih stambenih zgrada, moraju da budu sagrađene po standardima protiv zemljotresa (i požara) u Japanu.

Šta još treba da znaju ljudi koji žele da sagrade pasivnu kuću u Japanu?
Mnogi arhitekti ovde su amateri po pitanju energetske potrošnje, ali će vam svakako reći da znaju kako se gradi energetski efikasna kuća – vi ipak morate sami da uradite istraživanje, pre nego započnete gradnju. Videćete da su mnogi arhitekti zabrinutiji za izgled zgrade/kuće, nego za njen komfor i energetske performanse.

E2 portal    (www.rethniktokyo.com)