SOCIJALNA DISTANCA U GRADSKIM PARKOVIMA

Pandemija redefiniše urbani prostor onakav kakav poznajemo i koristimo. Potreba olakšavanja kretanja, prvenstveno pešaka i biciklista, kao i omogućavanje sigurnog boravka na javnim površinama, postaju najvažniji elementi urbanog života, koji bi zauvek mogli da promene izgled naših gradova.

Kako su se gradovi širom sveta polako počeli da oporavljaju i ponovo otvaraju nakon prvog talasa pandemije COVID-19, značaj i način korišćenja otvorenih javnih prostora postali su najvažniji predmet javnih rasprava.

Potpuni redizajn i obnova javnih prostora zahtevaju pažljivo planiranje i velika ulaganja, ali već se pokazalo da su isto tako moguća razna kratkoročna rešenja, koja uz manja finansijska sredstva gradskom stanovništvu omogućuju sigurno kretanje i boravak na otvorenom.

Brojni evropski i svetski gradovi počeli su da se pripremaju za izlazak iz karantina još u vreme najgoreg razdoblja prvog talasa zaraze koronavirusom. U nedostatku spoznaja i izvršenih ispitivanja, socijalno distanciranje pokazalo se kao najvažnije sredstvo u borbi protiv širenja zaraze, zbog čega je velik broj gradova krenuo sa sprovođenjem mera ograničenja ili zabrane automobilskog saobraćaja, da bi se dobilo više biciklističkih staza i pešačkih zona.

Takođe, s postepenim popuštanjem mera ograničenja kretanja i otvaranja ugostiteljskih objekata, u nekim gradovima su vlasnici restorana i barova dobili dopuštenje za širenje terasa u ulicama u kojima je prethodno zabranjen automobilski saobraćaj.

S ciljem olakšavanja kretanja i boravka na otvorenom, nekoliko svetskih gradova je razvilo  kreativna i inovativna rešenja, kojima su svojim građanima omogućili siguran boravak na otvorenom, uz pridržavanje mera socijalnog distanciranja. U nastavku navodimo nekoliko takvih primera.

Travnjaci njujorškog Domino parka, smeštenog u Bruklinu, oslikani su velikim belim krugovima kako bi se vizuelno označila potrebna udaljenost između posetilaca parka. Na travnjaku je označeno oko 30 simetrično raspoređenih krugova, a svaki ima razmeru od 2,4 metra.

Pojedini dizajneri pokrenuli su osmišljavanje i izradu „pomagala“ koji omogućuju stvaranje sigurnog prostora. Na primer, londonski dizajner Paul Cocksedge kreirao je posebno ćebe za piknik „Here Comes the Sun“ koje pomaže pri obeležavanju sopstvenog prostora na sigurnoj udaljenosti od drugih posetilaca parka.

Još inovativniji primer predstavlja umetnička galerija Centrum Sztuki Galeria EL u poljskom gradu Elblągu, koja je svoj travnjak uredila u obliku zelene šahovske table. Delovi travnjaka se ne kose i služe kao elementi razdvajanja između različitih grupa posetilaca, čime ulepšavaju prostor, i pridonose očuvanju biodiverziteta. Naime, nepokošeni delovi travnjaka zadržavaju vlagu i pružaju siguran prostor za razne insekte.

U narednom periodu ćemo morati da menjamo načine našeg kretanja, boravka i druženja na javnim prostorima. Navedena i slična privremena rešenja do tada nam mogu omogućiti siguran boravak na otvorenom i uživanje u gradskom zelenilu.

E2 portal   (Ekovjesnik)