TOPLJENJE LEDA NA GRENLANDU POVEĆAVA RIZIK OD POPLAVA

Photo by Sean Gallup/Getty Images

Tokom protekle decenije, 3,5 biliona tona leda se istopilo sa površine ostrva i otišlo nizbrdo u okean. To je dovoljno otopljenog leda da pokrije celu Veliku Britaniju sa vodom dubine oko 15 metara, ili da pokrije ceo grad Njujork sa otopljenom vodom dubine 4500 metara.

Nova studija, koju vodi Univerzitet u Lidsu, prva je koja koristi satelitske podatke iz svemira za otkrivanje ovih fenomena – poznatih kao oticanje ledenog pokrivača.

Oticanje otopljene vode sa Grenlanda raste

Analize i istraživanja objavljena u časopisu Nature Communications, otkrivaju da je oticanje otopljene vode Grenlanda poraslo za 21% u protekle četiri decenije i da se iz leta u leto sve više povećava.

Glavni autor publikobanog rada, dr Thomas Slater, rekao je: „Kao što smo videli u drugim delovima sveta, Grenland je takođe podložan porastu ekstremnih vremenskih događaja. Kako se naša klima zagreva, razumno je očekivati da će se slučajevi ekstremnog topljenja leda na Grenlandu dešavati češće – ovakva zapažanja su važna pomoć u nastojanju da poboljšamo klimatske modele i bolje predvidimo šta će se dogoditi u ovom veku“.

Studija, koju je finansirala Evropska svemirska agencija (ESA), koristila je merenja iz satelitske misije CrioSat-2.

Istraživanje pokazuje da je tokom protekle decenije (od 2011. do 2020.) povećano oticanje otopljene vode sa Grenlanda podiglo globalni nivo mora za jedan centimetar. Jedna trećina od ove otopljene vode proizvedena je za samo dva topla leta (2012. i 2019.), kada je ekstremno vreme dovelo do rekordnih nivoa topljenja leda koji nisu viđeni u poslednjih 40 godina.

Rizik od poplava

Povišen nivo mora uzrokovan topljenjem leda povećava rizik od poplava za priobalne zajednice širom sveta i narušava morske ekosisteme u Arktičkom okeanu. Takođe može da promeni obrasce okeana i atmosferske cirkulacije koji utiču na vremenske uslove širom planete.

Tokom protekle decenije, oticanje vode sa Grenlanda je u proseku iznosilo 357 milijardi tona godišnje, dostižući maksimum od 527 milijardi tona otopljenog leda u 2012. godini, kada su promene u atmosferskim obrascima izazvale neuobičajeno topao vazduh da se nalazi iznad većeg dela ledenog pokrivača. Ovo je dvostruko više od minimalnog oticanja od 247 milijardi tona koji se dogodio 2017.godine

Promene su povezane sa ekstremnim vremenskim pojavama, kao što su toplotni talasi, koji su postali sve češći. Oni su sada glavni uzrok gubitka leda sa Grenlanda zbog oticanja koja proizvode.

Postavljanje i postizanje ciljeva za smanjenje emisija prioritet

Dr Slejter je rekao: „Postoje, međutim, razlozi za optimizam. Znamo da bi postavljanje i postizanje smislenih ciljeva za smanjenje emisija moglo da smanji gubitke leda sa Grenlanda, a još uvek ima vremena da se to postigne.“

Ova prva zapažanja oticanja Grenlanda iz svemira takođe se mogu koristiti za proveru kako klimatski modeli simuliraju otapanje ledenog pokrivača. Što će zauzvrat omogućiti poboljšana predviđanja koliko će Grenland podići globalni nivo mora u budućnosti kako ekstremni vremenski događaji postanu sve češći.

Koautor studije dr Amber Leeson, viši predavač nauke o životnoj sredini na Univerzitetu Lancaster, rekla je: „Procene modela sugerišu da će ledeni pokrivač Grenlanda doprineti između tri i 23 cm globalnom porastu nivoa mora do 2100. godine. Ovo predviđanje ima širok raspon, delom zbog neizvesnosti povezanih sa simulacijom složenih procesa topljenja leda, uključujući i one povezane sa ekstremnim vremenskim uslovima. Nove svemirske procene oticanja pomoći će nam da bolje razumemo složene procese topljenja leda. Takođe, mogu poboljšati našu sposobnost da ih modeliramo i tako nam omogućiti da preciziramo naše procene budućeg porasta nivoa mora.“

Sateliti ključni za naučna istraživanja i praćenje

Konačno, studija pokazuje da sateliti mogu da pruže trenutne procene topljenja leda tokom leta, što podržava napore za proširenje hidroenergetskih kapaciteta Grenlanda i ambiciju Evrope da pokrene misiju CRISTAL koja bi nasledila CrioSat-2.

Rukovodilac misije CrioSat, Tomaso Parrinelo, rekao je: „Od kada je lansiran pre više od 11 godina, CrioSat je dao mnoštvo informacija o našim polarnim regionima koji se brzo menjaju. Ovaj izuzetan satelit ostaje ključan za naučna istraživanja i neosporne činjenice, kao što su nalazi o oticanju otopljene vode, koji su toliko kritični za donošenje odluka o zdravlju naše planete. „Gledajući dalje u budućnost, misija CRISTAL će osigurati da se ranjivi led na Zemlji prati u narednim decenijama. U međuvremenu, važno je da CrioSat ostane u orbiti što je duže moguće, kako bi se smanjio jaz do novih misija.

E2 portal   (Science Daily)