UTICAJ ENERGIJE VETRA NA KLIMATSKE PROMENE

Primenom naprednih scenarija prilikom dobijanja energije od vazdušnog strujanja – snage vetra moglo bi se postići smanjenje prosečnih atmosferskih temperatura globalnog zagrevanja od 0,3 do 0,8 stepeni Celzijusa do kraja veka, prema novom istraživanju sa Univerziteta Cornell.

„Rana primenjena akcija će doneti plodove. U smislu sprečavanja najgoreg kod klimatskih promena, naš rad potvrđuje da je ubrzana primena tehnologije energije vetra logičan i isplativ deo potrebne strategije. Duže čekanje će značiti drastičnije akcije”, rekla je Rebecca Barthelmie, profesorka na Siblei fakultetu mašinstva i vazduhoplovstva.

Barthelmie i Sara C. Prior, profesori na Odeljenju za nauku o zemlji i atmosferi, koautori istraživanja koje je objavljeno u časopisu Climate, su naglasile da se moraju sprovesti i druge strategije za smanjenje efekta staklene bašte, kako bi se sprečile ekološke katastrofe

Početkom avgusta, Međuvladina komisija i Radna grupa za klimatske promene (IPCC) su rekli da su klimatske promene brze i da se intenziviraju, te da bi Zemljina atmosfera mogla da poveća prosečno zagrevanje za 1,5 stepeni C do 2040. godine. Kako bi se izbeglo dalje zagrevanje, IPCC sugeriše da mora doći do transformacionih promena.

„Naš rad pokazuje da je izvodljivo da SAD ubrzaju primenu energije vetra. Da značajno smanje emisiju ugljen-dioksida. To će napraviti stvarnu razliku u pogledu zagrevanja koje svet trpi”, rekla je Barthelmie.

Globalni resursi vetra premašuju trenutnu potražnju za električnom energijom, a troškovi energije iz vetrogeneratora su naglo opali.

Uloga vetra u dekarbonizaciji

„Ima savršenog smisla brzo koristiti i u velikoj količini energiju vetra, kao ključni deo dekarbonizacije prilikom snabdevanja električnom energijom”, rekla je Prior.

Globalna industrija energije vetra je u porastu. Od 2005. godine, ukupni instalirani kapacitet globalne energije vetra pokazuje 14% godišnje stope rasta za Aziju, Evropu i Severnu Ameriku. Globalna proizvodnja električne energije iz vetra povećala se sa 104 teravat-sata (jedan trilion vata za jedan sat) u 2005. na 1.273 teravat-sati u 2018. godini.

Tokom 2019. godine energija vetra je generisala 6,5% od 26.600 teravat-sati globalne potražnje za električnom energijom. Šest zemalja generiše više od 20% svoje potražnje, dok su Velika Britanija, Nemačka i Španija blizu postizanja 20% potražnje za električnom energijom pomoću energije vetra. Kina je prijavila oko 5% svoje ukupne električne energije dobijene iz energije vetra.

Prema podacima američke Uprave za energetske informacije, Sjedinjene Američke Države su proizvele 8,4% električne energije iz vetra do 2020. godine, a šest država (Teksas, Ajova, Oklahoma, Kalifornija, Kanzas i Ilinois) raspolažu sa više od polovine kapaciteta iz energije vetra.

Vetrogeneratori su sada raspoređeni u 90 zemalja. Barthelmie navodi da oni proizvode oko 7% globalne električne energije, a da se proširenje instaliranih kapaciteta energije vetra nastavlja.

Energije dobijene od sunca i vetra postali su jeftiniji od fosilnih goriva.

„Dakle, zaista više nema nikakvih argumenata da se ne napravi promena oko energije. I tehnički i ekonomski, napredni scenariji raspoređivanja energije su izvodljivi. Potrebno je više političke volje”, rekla je Barthelmie.

E2 portal   (Science Daily)